Muzeji


U Sarajevu djeluje 20 važnih muzeja čije postavke pričaju o zanimljivoj historiji Sarajeva i bogatoj kulturi naroda koji ovdje žive. O dugoj naseljenosti ovih prostora svjedoče ostaci neolitske butmirske civilizacije, tragovi Ilira, Romana, Slavena. Najstarije tragove života na području BiH možete naći u Brusa bezistanu te Zemaljskom i Historijskom muzeju.

 

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je najstarija muzejska institucija u Bosni i Hercegovini, osnovana 1. februara 1888. godine, za vrijeme austrougarske vladavine. U početku je bio smješten na Crkvenom trgu (današnji Trg fra Grge Martića) u centru grada, da bi 1906. godine bio izdat nalog za izradu projekta muzejskog kompleksa čija je izgradnja predviđena na tadašnjoj periferiji Sarajeva. Projektom, koji je izradio Karl Paržik, predviđena je izgradnja četiri paviljona s botaničkom baštom u središnjem dijelu, a izgradnja je počela 1908. godine. Zgrada je rađena u neorenesansnom stilu. Interesantno je da je to jedina zgrada muzeja u jugoistočnoj Evropi koja je namjenski građena za tu svrhu.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu je u toku svog stotridesetgodišnjeg postojanja radio na sakupljanju, čuvanju i prezentaciji kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Eksponati su razvrstani po odjeljenjima (Arheološko, Etnološko, Odjeljenje prirodnih nauka i Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju) u nekoliko različitih zbirki (folklorna, numizmatička, prirodoslovna, prahistorijska, antička i druge).

U Zemaljskom muzeju BiH mogu se vidjeti bosanski stećci koji krase prostor ispred ulaza u Muzej i botaničku baštu, predmeti sa dvora kraljevske dinastije Kotromanić, čuvena Sarajevska hagada, te još oko tri miliona drugih eksponata koji svjedoče o bogatom kulturnom i prirodnom naslijeđu BiH.

Osnovan 1888. godine, Zemaljski muzej je najstarija moderna kulturna i naučna ustanova zapadnog tipa u zemlji. Prva ideja o osnivanju muzeja seže još u polovinu 19. stoljeća, dok je prostor Bosne i Hercegovine – kao Bosanski pašaluk – pripadao Osmanskom carstvu. Ipak, ideja je realizovana gotovo četiri decenije kasnije dolaskom nove vlasti. Austro-Ugarska je okupirala Bosanski pašaluk 1878. godine, donijevši nove političke i društvene ciljeve, običaje i vrijednosti. Oni su uključivali i promociju nauke kroz istraživanje, akademski i institucionalni razvoj.

Kao jedna od još uvijek neistraženih zemalja Balkana, Bosna i Hercegovina je privlačila zanimanje mnogih naučnika, naročito onih iz Austro-Ugarske, ali i pažnju pseudonaučnika i lovaca na blago. To je već prvih godina okupacije rezultiralo iznošenjem spomenika kulture s prostora Bosne i Hercegovine. Takvo je stanje ubrzalo je ostvarivanje ideje o osnivanju muzeja: prvo je osnovano Muzejsko društvo, a zatim i Zemaljski muzej 1. februara 1888. godine. Zemaljska vlada, kao osnivač institucije, imenovala je za direktora Muzeja vladinog savjetnika Kostu Hörmanna.

Prostor u kome je Muzej bio prvobitno smješten – u tadašnjem centru grada – ubrzo je postao suviše skučen i nepodesan za zbirku koja je rasla, pa je 1909. godine počela izgradnja novog muzejskog kompleksa od četiri paviljona i Botaničkog vrta, koji je završen i otvoren 1913. Dugo vremena bio je to jedini namjenski izgrađen muzejski kompleks na prostoru bivše Jugoslavije. U njemu je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine smješten i danas.

 

Radno vrijeme:

utorak – petak: 10:00 – 19:00h

subota – nedjelja: 10:00 – 14:00h

Adresa: Zmaja od Bosne 3

Telefon: +387 33 262 710

E-mail: kontakt@zemaljskimuzej.ba

Web: ww.zemaljskimuzej.ba

FB: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine

 

 

MUZEJ GRADA SARAJEVA

U depoima i depandansima se čuvaju i izlažu muzeološki obrađeni predmeti koji govore o prošlosti grada Sarajeva, od prahistorijskih naseobina na Butmiru, ilirskih i rimskih naselja, srednjovjekovne Bosne, osmanske epohe i austrougarskog perioda itd… do današnjih dana. Muzej posjeduje veoma vrijedne zbirke: Arheološku, Orijentalnu, Etnografsku, Zbirku umjetničkih djela, Jevrejsku, Austrougarsku, Zbirku Stjepane Mezea itd… U proteklom periodu Muzej Sarajeva je dao značajan doprinos u kulturnom, obrazovnom i turističkom životu Grada Sarajeva, što će biti njegova zadaća i dalje.

Muzej Sarajeva je javna ustanova osnovana od strane Kantona Sarajevo i danas ga čine centralna zgrada sa depoima i pet depandansa: Svrzina kuća, Despića kuća, Muzej Jevreja BiH, Brusa bezistan i Muzej Sarajevo 1878-1914.

Adresa: Josipa Štadlera 32

Telefon: +387 33 475 740

E-mail: muzejsarajeva@bih.net.ba

Web: http://muzejsarajeva.ba/bs /

FB: Muzej Sarajeva

 

BRUSA BEZISTAN

Ovaj monumentalni objekat izgradio je 1551. Rustem-paša Veliki vezir Sulejmana Veličanstvenog. Objekat je služio za prodaju svile koju je sam osnivač proizvodio u Bursi.

U prostoru Brusa bezistana – natkrivenog bazara iz 16. stoljeća – smještena je depandansa Muzeja Sarajeva, gdje se nalazi stalna postavka „Od prahistorije do kraja austrougarskog perioda“. Između ostalog, u ovom muzeju izloženi su nakit i ostaci grnčarije sa arheoloških neolitskih nalazišta Butmir i Debelo brdo, a dio eksponata sa ovih lokacija pohranjen je i u Zemaljskom muzeju. U koncepcijskom pogledu ova Stalna postavka zasnovana je na hronološkom principu i izlaganje arheološkog materijala podjeljeno je na tri osnovna dijela: prahistoriju, antiku (tu je izložen nastariji motiv ljiljana u BiH) i srednji vijek. Na galeriji bezistana su izloženi eksponati iz osmanskog perioda ( izložena najskuplja oprema osmanskog ratnika) i vremena austrougarske uprave u Sarajevu.

 

Adresa: Abadžiluk 10

Telefon: +387 33 239 590

E-mail: brusabezistan@muzejsarajeva.ba

Web: http://muzejsarajeva.ba/bs/dani-kantona-dan-noc-muzejadepandansi/brusa-bezistan

 

SVRZINA KUĆA

Svrzina kuća predstavlja kulturu stanovanja gradske muslimanske porodice s kraja XVIII i kroz XIX stoljeće. Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, čiji je jedan od članova poznati kadija Munib ef. Glođo bio poznat po borbi za autonimiju Bosne u okviru Osmanskog carstva. Ostavši bez muških nasljednika, kuća porodičnim vezama prelazi u vlasništvo također ugledne porodice Svrzo. Svrzina kuća predstavlja tipični primjer arhitekture tog vremena, podijeljena na selamluk – javni dio i haremluk – porodični dio. Otkupljena od porodice Svrzo, sanirana i otvorena za javnost šezdesetih godina. Nakon opsade Sarajeva, kuća je rekonstruisana i ponovo otvorena za javnost 1997. godine. Tokom 2005. godine izvršena je još jedna veća rekonstrukcija objekta, prije svega sanacija krova, kaldrme, dotrajalih instalacija i vraćanje slikarija na musandari u Velikom halvatu, koje su vremenom izgubile boju. Za ovaj spomenik kulture Muzej je izdao Monografiju Svrzina kuća na bosanskom i engleskom jeziku.

 

MUZEJ JEVREJA BIH

Muzej Jevreja BiH smješten je u najstarijoj sinagogi u BiH izgrađenoj 1581. godine koja je po mišljenju velikog broja stručnjaka bila najljepši izložbeni prostor na prostoru cijele bivše Jugoslavije.  I zaista ulaskom u Sinagogu, ulazite u jedan drugačiji, zaštićeni svijet koji svjedoči o dogugodišnjem prisustvu ovog naroda na tlu BiH i doprinosu koji su dali razvoju ove zemlje. On se ogleda u svim segmentima a naročito u razvoju nauke i umjetnosti. Posebna pažnja je data prikazu stradanja ovog naroda u toku Drugog svjetskog rata.

 

HISTORIJSKI MUZEJ

Historijski muzej BiH kroz arhivsku građu, dokumente, fotografije i razne predmete tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine, od prvog spominjanja imena Bosna (949. godine) pa sve do savremenog doba.

Historijski muzej BiH se bavi prikupljanjem, čuvanjem, istraživanjem, prezentacijom i promovisanjem kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Od osnivanja 1945. godine do 1993. godine Muzej je tematski usmjeren na historiju borbe protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu i na njegovanje vrijednosti socijalističke države. Više puta je mijenjao naziv, ali je iz prve faze djelovanja poznat kao Muzej revolucije BiH. Nakon preimenovanja u Historijski muzej BiH 1993. godine, promijenila se tematska struktura i Muzej je počeo proučavati historiju Bosne i Hercegovine od srednjeg vijeka do danas.

Historijski muzej BiH je jedinstvena institucija kulture u Bosni i Hercegovini, koja je postala prostor za dijalog o prošlosti i različitim aspektima njenog pamćenja. Muzej razvija i nudi publici programe i aktivnosti pomoću kojih se kroz muzejske predmete, priče i prostor govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

 

Radno vrijeme: ponedjeljak – nedjelja: 09:00 – 19:00h

Adrresa: Zmaja od Bosne 5

Telefon: +387 33 226 098

E-mail: histmuz@bih.net.ba

Web: http://muzej.ba/

FB: Historijski Muzej BiH

 

MUZEJ RATNOG DJETINJSTVA

Muzej ratnog djetinjstva otvoren je u Sarajevu u januaru 2017. godine. U njemu je predstavljena kolekcija ličnih predmeta, priča, audio i video svjedočenja, fotografija, pisama, crteža i drugih dokumenata koji dočaravaju jedinstveno iskustvo odrastanja u ratu.

 

Lični predmeti

Svi imaju neki predmet koji ih podsjeća na odrastanje, pa i ljudi odrasli tokom rata. Muzej ratnog djetinjstva prikuplja uspomene koje su preživjeli sačuvali do danas. Od omiljene knjige i improvizirane pećnice do cipelica za balet. Za nas je još važnije iskustvo vlasnika/ce predmeta. Zato svaki od njih prati jedinstvena lična priča.

Video svjedočenja

Metodom oralne historije prikupljamo video svjedočenja i tako bilježimo sjećanja ljudi na njihovo odrastanje u ratu. Prvi put nakon 20 godina na ovaj način će biti istraženo ratno djetinjstvo u Bosni i Hercegovini. Video svjedočenja će biti prevedena na engleski jezik kako bi bila dostupna istraživačima u cijelom svijetu.

Fotografije

Prikupljamo, digitaliziramo i katalogiziramo fotografije ratnog djetinjstva.

Dokumenti

Prikupljamo i dnevnike, crteže, pisma i druge dokumente o ovom iskustvu.

 

Adresa: Logavina 32

Telefon: +387 33 53 55 58

E-mail: info@djetinjstvouratu.com

Web: https://djetinjstvouratu.com/muzej/

FB: War Childhood Museum

 

MUZEJ KNJIŽEVNOSTI I POZORIŠNE UMJETNOSTI

 

Radno vrijeme: 09:00 – 19:00h

Adresa: Sime Milutinovica Sarajlije 7

Telefon: + 387 33 201 861

E-mail: mkpu.bih@gmail.com

FB: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine

 

OLIMPIJSKI MUZEJ OK BiH

SINTEZA SPORTA I UMJETNOSTI

U programskoj osnovi OK BiH značajnu dimenziju zauzima ideja i koncept širenja Olimpijskih vrijednosti i Olimpijskog duha u BiH i u glavnom gradu, Sarajevu. Jedan od najreprezentativnijih segmenata OK BiH koji učestvuje u afirmaciji olimpijskih vrijednosti je Olimpijski muzej. Muzej je osnovan Odlukom Organizacionog komiteta XIV ZOI sa željom da trajno čuva uspomenu na organizaciju i realizaciju XIV ZOI. U prisustvu brojnih zvanica i predsjednika H.A.Samarana, Muzej je svečano otvoren 08.02. 1984.g., na dan otvaranja XIV ZOI. Koncept i programi Muzeja sačinjeni su po uzoru na Međunarodni olimpijski muzej u Lozani, sa idejom da vrši sintezu i afirmaciju dvije osnovne karakteristike, sport i umjetnost. Od 1984.g. do 1992.g. Muzej je pripremio preko 300 programa na temu sport i umjetnost, afirmišući univerzalne vrijednosti Olimpijskog duha i umjetnosti.

Osnovna koncepcija novog Olimpijskog muzeja je da kroz sport i umjetnost prezentira duh Olimpizma, Olimpijske vrijednosti, kreativnost, mladost i ostale pozitivne tekovine ovog događaja. Kroz segment sporta Muzeju je prezentirana priprema, organizacija i realizacija XIV ZOI u Sarajevu, a kroz segment umjetnosti prezentirane su Mapa svjetske grafike „Art and Sport“ sa djelima umjetnika kao što su: Henri Mur, Endi Varhov, Mikelanđelo Pistoleto, kao i kolekcija savremenih umjetnika BiH, među kojima su djela Berbera, Kućanskog, Zaimovića itd.

Prostor Olimpijskog muzeja u Sarajevu takođe posjeduje opremu za video projekcije te se posjetiocima i grupama prezentiraju filmovi sa otvaranja, trajanja i zatvaranja XIV ZOI.

U okviru djelatnosti Olimpijskog muzeja prezentiraju se periodično razni programi, izložbe, predavanja, konferencije, na temu sport i umjetnost, sa ciljem širenja Olimpijskih vrijednosti i Olimpijskog duha.

 

Radno vrijeme: 09:00 – 17:00h

Adresa: Alipašina bb

Telefon: +387 33 226 414

E-mail: OKBIH@OKBIH.BA

Web: www.okbih.ba/new/text.php?id=6

FB: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine